Umrla Dafina Milanović

U Beogradu je posle duge i teške bolesti, u porodičnoj kući u beogradskom naselju Borča, preminula kontroverzna bankarka Dafina Milanović u 60. godini života. Po cemu ce sve biti upamcena nekadasnja vlasnica Dafiment banke i "srpska majka"?

Ovu informaciju je potvrdio njen advokat Dragoslav Ognjanović. On nije mogao da precizira detalje, ali je poznato da se nekadašnja "sprska majka", godinama borila protiv karcinoma dojke, imala više operacija i išla na terapije.
U Okružnom sudu u Beogradu Dafini se sudilo zbog zloupotrebe službenog polozaja i prisvajanje višemilonske imovinske koristi na štetu štediša "Dafiment banke", koja je radila u periodu 1991-1993. godine, po principu piramidalne štednje. Milanovićeva je tokom višegodišnjeg suđenja negirala svoju krivicu i suštinsku ulogu u toj banci, a zbog smrti, sudski postupak protiv nje biće obustavljen. Ona je za propast banke i smrt svoje porodice optužila pokojnog predsednika SRJ Slobodana Miloševića, navodeći da je guverner Narodne banke Jugoslavije Borislav Atanacković po njegovim nalozima diktirao poslovnu politiku "Dafiment banke".
Optužnica Okružnog tužilaštva teretila je Milanovićevu da je od 1991. do 1997. godine, zloupotrebom službenog položaja, pribavila sebi i drugima protivpravnu imovinaku korist u iznosu od 19,7 miliona nemačkih maraka, milion američkih dolara, 3,5 miliona švajcarskih franaka, 10,9 miliona austrijskih šilinga i 199,4 miliona italijanskih lira.
Vlasnica "Dafiment banke" uhapšena je krajem 2002. godine u nemačkom gradu Cvajbrikenu, a optužnica pred domaćim sudom podignuta je u oktobra 2003. godine.
"Dafiment banka" je osnovana 9. oktobra 1991. godine bez ijednog dinara na ime osnivačkog uloga i do prestanka rada, sredinom 1993. godine, prema gubim procenama, ostala je dužna štedišama oko 150 miliona evra. Glavnica tog duga, odlukom Narodne banke Jugoslavije, redovno se vraća štedišama u godišnjim ratama od 2002. godine i trajaće do 2016. godine.
Samozvana "srpska majka" štedišama je u vreme najveće hiperinflacije u Srbiji nudila mesečne i polugodišnje kamate na štednju i do 160 odsto.
Ona je 1993. vraćena sa graničnog prelaza Kelebija u pratnji policije, uz oduzimanje pasoša, i tada je izjavila kako je išla na radni sastanak, jer ima 25 kompanija u svetu koje ostvaruju profit za kamate štediša u Srbiji. Milanovićeva je pre osnivanja "Dafiment banke" prvi put došla u sukob sa zakonom 1979. godine, kao blagajnik kluba "Mornar", i zbog "protivpravnog prisvajanja novca" osuđena je na 11 meseci zatvora, uslovno na četiri godine. Drugi put je 1988. godine provela osam meseci u istražnom zatvoru, jer je kao šef računovodstva u preduzećima "Slavija", a potom u "Plastici" ponovo posegnula za tuđim novcem, ali nikada nije otišla na izdržavanje kazne od 2,5 godine zatvora.